Craft piva su konačno omogućila da se pivo percipira kao kompleksan proizvod, a ne kao proizvod koji nam treba samo kad se gleda loptanje na televizoru i/ili kad se pije u parkiću. U vinskom svijetu postoje somelijeri , ali oni postoje i u pivskom svijetu (često zvani ambasadori) i njihova glavna misija je educirati pivsko tržište da pivo nije nužno samo "tvar" za ispijanje po parkovima. Za pivo se, kao i za vino, koristi različita terminologija za opisivanje i ocjenjivanje. Postoje profesionalne pivske grupacije na svijetu i svaka od tih grupacija ima svoje pivske tečaje, a ovo su neki od najpoznatijih:
Kada se završi jedan od gornjih tečajeva, osoba stječe titulu profesionalnog kušača/someliera/sudca/cicerona/pivskog smora.
Uz educirane pivske someliere, postoje i fanovi piva čiji cilj je također podizanje svijesti o craft pivu kod drugih ljudi, a oni se nazivaju beer geekovi. Beer geekovi često koriste aplikacije pomoću kojih ocjenjuju piva.
Koliko god bili različiti iznad navedeni pristupi te bili oni amaterski ili profesionalni, svi oni imaju u cilju što detaljnije opisati pivo. Pivo ima osnovne karakteristike neovisno o tome koji se pristup koristi. Neke od tih karakteristika nemaju hrvatski izraz, a svojstva za opisivanje tih karakteristika dobivaju se od pivskih sastojaka korištenih u proizvodnji, a i sama proizvodnja i njeni koraci utječu na ta svojstva.
Aroma
Jednostavno rečeno, aroma je miris piva. Svaki put kad čašu prislonite nosu, prvo će vas "šupiti" pivska aroma. Aroma je jako bitna pivska karakteristika i po njoj možemo zaključiti da li je pivo svježe i ima li potrebne značajke određenog pivskog stila.
Za opisivanje arome koriste se različiti izrazi, a neki od učestalijih su:
- Hoppy
- Spicy
- Floral
- Peppery
- Grassy
- Rubbery
- Fruity
- Earthy
Američki pivski stilovi (APA-e i IPA-e) su često veoma zahmeljeni i od tuda dolazi izraz hoppy - radi se zahmeljenom pivu u kojem se mogu naći često i popratne arome poput floralne (cvjetne), tropske, limunske... jer američki hmeljevi daju takve note.
Kvasac može dati isto veliki raspon različitih aroma - od estery (aroma voća dobivena visokom fermentacijom) pa do arome octa dobivene spontanom fermentacijom kvasaca iz zraka.
Sladovi korišteni u pivskoj proizvodnji mogu dati arome čokolade, kave i karamele, a nekad ne moraju uopće biti naglašeni.
Izgled/Boja (Appearance)
Tu nema puno mudrolija, radi se o izgledu piva i njegovoj prezentaciji. Naravno da određeni pivski stilovi vuku na svijetliji spektar skale, dok neki vuku na tamniji spektar skale. Ovdje možete vidjeti sve razine boja koji pripadaju određenom pivskom stilu, a pod izgled možemo ubrojiti i mutnoću piva - neki pivski stilovi trebaju biti mutni, dok određeni pivski stilovi moraju biti full prozirni. Ne smijemo izostaviti niti važnost pivske pjene - da li pjena postoji ili ne, da li se zadržava ili brzo gubi te da li ostavlja lacing (pjenasti rub/prsten) u čaši.
Okus (Flavour)
Često nam sama aroma može nagovjestiti što nas očekuje u okusu. Svi sastojci korišteni u proizvodnji piva, u okusu trebaju odigrati kompletnu simfoniju. Hmelj, kvasac i slad zajedno stvaraju okus - prvo se primjećuju osnovne stvari, da li je pivo slatko, gorko, kiselo, slano, nakon toga da li pivo ima nekih problema, a onda se mogu primjetiti već i kompleksnije stvari slične onima nabrojanima pod aromom.
Doživljaj piva (Mouthfeel)
Za izraz Mouthfeel je teško naći hrvatsku inačicu, ali najbliži izraz bi bio punoća, tj. vaš doživljaj piva. Postoje određene karakteristike koje možete primjetiti kao Mouthfeel piva:
- Tijelo - da li je pivo veoma pitko ili ima kompleksnost koje mu obogaćuje okus?
- Finish - da li je pivo gorko, da li se alkohol osjeti, je li suho ili je slatko...?
- Aftertaste - čarolija koja se dešava nakon što progutate pivo. U nekim pivima je to jedna od najvažnijih varijabli i treba se jako skoncentrirati na otpijeni gutljaj. Tu možete doživjeti razne stvari koje vam na prvu nisu bile izražene u aromi i okusu, npr. vaniliju koja se dobila odležavanjem u bačvi nekog Imperial Stouta i slično.
To su osnovni pojmovi koji se vežu uz pivo i naravno da postoji još hrpetina okusa, izraza i varijabli povezanih s kušanjem piva, ali da sad krenemo analizirati svaku, ovo pitanje bi se moglo prebaciti na zasebni blog post :). Ukoliko bi htjeli produbiti znanje o ovoj tematici, slobodno kliknite na jedan od linkova grupacija navedenih na početku ovog pitanja, a možda vam može poslužiti i ovaj flavour wheel koji je izradio pivski pisac Mark Dredge:
Europska Unija
