Kao jedan od 4 osnovna pivska sastojka, hmelj ima važnu ulogu u formiranju finalnog proizvoda. Nekad hmelj ima ulogu samo back-up vokala u pivskom ansamblu, ali ponekad hmelj ima i ulogu glavnog frontmana tog pivskog ansambla. Najbitnija stvar koja se želi dobiti od hmelja u pivu je gorčina, a ta gorčina se dobiva od alfa kiselina. Svako pivo treba balansirati neprovrele šećere koji ostaju kao rezultat fermentacije, a ključ za taj balans su alfa kiseline. Hmelj ne daje samo gorčinu, on sadrži i bitna ulja koja utječu na aromu (često u žargonu se kaže za taj miris u pivu "hoppy") i okus, a to je posebno bitno kod američkih pivskih stilova i IPA-i koje su postale trademark craft pokreta.
Zanimljiva je informacija kako je hmelj iz Nizozemske u Veliku Britaniju stigao tek u 14 stoljeću, a do tada su se u UK koristile različite biljke i trave za balansiranje slada u pivu. Ti pivski stilovi imaju i posebni naziv.
Trenutno na svijetu postoji više od 100 različitih sorti hmelja, a one se uzgajaju po cijelom svijetu. Kontinentalne sorte (Europa) se većinom koriste zbog alfa kiselina, tj. gorčine, dok se američke, autralske i novozelandske sorte koriste najviše zbog uljnih karakteristika, tj. za aromu i flavor. Više o hmelju možete saznati na ovim linkovima:
- https://ychhops.com/varieties
- https://craftbeeracademy.com/the-science-behind-hops-part-1-alpha-and-beta-acids/
- https://en.wikipedia.org/wiki/Hops
U proizvodnji piva, hmelj se može stavljati u više faza, ali najbitnija je faza kuhanja piva. Hmelj se stavlja prilikom ključanja sladovine i što duže pivo ključa, ekstrakcija hmeljnih alfa kiselina će biti jača, a shodno tome, pivo gorče.
Hmelj ima ulogu frontmana u našim pivima i najviše smo prepoznati po našim hmeljnim nektarima na tržištu:
Europska Unija
